Ako ste nedavno aktivni na TikToku, postoji šansa da ste vidjeli jedinstvenu vrstu videozapisa koja se pojavljuje na vašem feedu – naime, videozapise ljudi koji putuju velikim kruzerima kako bi posjetili Antarktiku. Ovaj nišni žanr prikazuje život onih koji se nalaze na tim brodovima dok putuju prema najjužnijem kontinentu, dokumentirajući sve, od morske bolesti do promatranja divljih životinja.
Antarktika je oduvijek bila enigmatično područje svijeta zbog svojih netaknutih ledenih uvjeta. To je jedini kontinent koji nikada nije bio naseljen ljudima. Umjesto toga, ledeno kraljevstvo vladaju različite biljne i životinjske vrste, uključujući pingvine i tuljane, te nekoliko istraživačkih timova koji povremeno posjećuju kontinent. Ne postoje moderni komfori (npr. unutarnje uređenje) koji bi dočekali umorne putnike. Racionalno gledano, Antarktika ne bi trebala biti prvo mjesto koje nam pada na pamet prilikom razmišljanja o turističkim destinacijama – osim ako naravno ne stignete modernim udobnostima kruzera.
U posljednjih nekoliko godina, kontinent je postao upravo to: “vruća” nova atrakcija. Broj turista koji dolaze u Antraktiku rapidno raste od 1990-ih godina, s rekordnih 104.897 posjetitelja u sezoni 2022.-23., prema Međunarodnom savezu za zaštitu prirode. Većina tih posjetitelja dolazi putem kruzera, često oglašenih kao jeftinija i udobnija opcija, iako neki putuju avionom.
Ovi putovi obično traju od 10 do 24 dana – izuzetno kratko vrijeme u usporedbi s čak i najkraćim istraživačkim ugovorima za Antarktiku (tri mjeseca). To stoji u kontrastu s duljinom i intenzitetom putovanja potrebnim da se stigne tamo. Recimo da želite putovati iz San Francisca do Antarktike. Prvo biste trebali letjeti oko 24 sata do Ushuaie u Argentini, odakle većina kruzerskih brodova za Antarktiku kreće. Zatim biste bili na brodu dva do tri dana da stignete (ovisno o kompaniji za najam i uvjetima mora).
Uvijek postoji mogućnost da će vaše putovanje obilježiti jaki valovi i nesigurne uvjete – ono što neki nazivaju “Drake Shake” – dok prolazite kroz Drakeov prolaz. Onda ćete biti u Antarktici. Prije nego što to shvatite, okrenut ćete se i još jednom obaviti istu rutu.
Sve u svemu, ovo opasno putovanje koštalo bi vas između 5.000 i 15.000 dolara i proizvelo oko 4,14 tona ugljičnih emisija – istu količinu koju biste (kao prosječna osoba) inače proizveli tijekom godine.
Neki tvrde da turizam na Antarktici može imati pozitivan utjecaj, jer zapanjujući krajolik može ostaviti trajan dojam na putnike koji će se onda vratiti svom normalnom životu inspirirani podržati konzervacijske napore za one slatke male pingvine koje su vidjeli na svojoj velikoj ekspediciji. Međutim, ova logika je ozbiljno pogrešna jer ne uzima u obzir okolišni utjecaj turizma na regiju.
Jedan veliki kruzer može proizvesti gotovo četiri puta više CO2 po prijeđenoj milji nego avion. Ovo su izuzetno zabrinjavajući brojevi koje iznosimo tijekom vremena obilježenog razornim utjecajem neviđenog antropogenog klimatskog promjena.
Ovi utjecaji su posebno vidljivi u najhladnijim i najudaljenijim područjima na Zemlji – poput Antarktike. Polarni regioni su prva područja na svijetu koja su pogođena brzim zagrijavanjem klime. Prema Antarktičkoj i južnooceanskoj koaliciji, Antarktički poluotok, jedna od najpopularnijih destinacija na turističkim putovanjima na Antarktiku, doživjela je povećanje ljetnih temperatura za više od 3 °C od 1970. godine. Za usporedbu, široko prihvaćeni prag za sprečavanje velike klimatske katastrofe je prosječno povećanje globalne površinske temperature od 1,5°C.
I iako Sjeverni i Južni polovi prvi pokazuju znakove klimatskih promjena, aktivnosti poput ovih krstarenja predstavljaju izuzetnu opasnost i za ostatak svijeta. Povećane emisije ugljika glavni su krivac mnogih modernih katastrofa, uključujući suše, glad, ekstremne vremenske događaje, siromaštvo i požare, među ostalima. Ovi učinci prvo će se osjetiti kod ljudi u siromašnim ili na drugi način marginaliziranim zajednicama – ne kod primarnih emitera stakleničkih plinova koji uvelike pridonose ovim utjecajima.
Gotovo je distopijski za generaciju koja je odrasla uz filmove, fotografije i dokumentarce koji prikazuju uznemirujuće slike otapanja ledenih blokova, vidjeti objave na društvenim mrežama koje promoviraju putovanja u te iste regije na brodovima koji pogoršavaju ove uvjete. U očajničkoj smo potrebi za akcijom koja se bavi nepovratnim utjecajima antropogenog klimatskog promjena, a ne Instagram objavama koje se hvale odmorima u ovoj ranjivoj regiji.
Urednički odbor ohrabruje sve one koji razmišljaju o rezerviranju jednog od ovih krstarenja i istraživanju ove jedinstvene ekosustave da preispitaju svoju odluku. Nijedna količina “inspirirajućih napora za očuvanje” ne opravdava ogromne ugljične emisije ovakvih rekreacijskih putovanja koje direktno dovode do povećanja razine mora i gubitka biološke raznolikosti.
Postoji mnogo prilika da otkrijete jedinstvene karakteristike okoliša u kojem već jeste, ili onog koji je značajno manje štetan za okoliš i udaljen samo jedno putovanje vlakom daleko. Razmotrite, na primjer, istraživanje nacionalnih i državnih parkova u Kaliforniji ili organiziranje projekcije filma “Naš planet” s voljenima ako doista želite osjetiti inspiraciju za suočavanje s okolišnim problemima.
Da, dugotrajni dojam gledanja Antarktike vlastitim očima je privlačan, ali vrijede li slike ako znamo da će biti neka od posljednjih dokumentacija kontinenta dok je još bio smrznut?
FAQ:
1. Koja vrsta videozapisa se pojavljuje na TikToku?
Na TikToku se pojavljuju videozapisi ljudi koji putuju velikim kruzerima kako bi posjetili Antarktiku.
2. Koje informacije se dokumentiraju u tim videozapisima?
Videozapisi dokumentiraju život ljudi na kruzerima dok putuju prema Antarktici, uključujući morsku bolest i promatranje divljih životinja.
3. Kako je opisan kontinent Antarktika?
Antarktika je opisan kao enigmatično područje s netaknutim ledenim uvjetima. To je jedini kontinent koji nije naseljen ljudima i dom je različitih vrsta biljaka i životinja.
4. Koji je porast broja turista u Antarktiku zabilježen u posljednjim godinama?
Broj turista koji posjećuju Antarktiku rapidno raste od 1990-ih godina. U sezoni 2022.-23., zabilježeno je rekordnih 104.897 posjetitelja.
5. Kako većina turista dolazi u Antarktiku?
Većina turista dolazi u Antarktiku putem kruzera, koji se često oglašavaju kao jeftinija i udobnija opcija. Neki putuju avionom.
6. Koliko traju putovanja na Antarktiku?
Putovanja na Antarktiku obično traju od 10 do 24 dana, ovisno o kompaniji za najam i uvjetima mora.
7. Koji su glavni okolišni utjecaji turizma na Antarktiku?
Turizam na Antarktiku dovodi do povećane emisije ugljika i utjecaja na klimatske promjene, što ima ozbiljne posljedice na ovu ranjivu regiju.
8. Što se sugerira umjesto putovanja na Antarktiku?
Umjesto putovanja na Antarktiku, sugerira se istraživanje nacionalnih i državnih parkova u Kaliforniji ili organiziranje projekcije filma “Naš planet”, kako bi se otkrile jedinstvene karakteristike okoliša koji su manje štetni za okoliš.
Definicije:
– Antarktika: Kontinent na krajnjem jugu Zemlje, poznat po svojim ledenim uvjetima i netaknutom prirodom.
– Kruzer: Veliki brod za krstarenje koji nudi udoban smještaj i razne aktivnosti putnicima.
– CO2: Kratica za ugljični dioksid, plin koji doprinosi efektu staklenika i klimatskim promjenama.
– Pingvin: Ptica koja ne leti, često asocirana s antarktičkim okolišem.
– Ugljične emisije: Izraz koji se odnosi na ispuštanje ugljika i drugih stakleničkih plinova u atmosferu.
Sugestije za srodne linkove:
– protectantarctica.org – Štiti Antarktiku: grupa koja radi na očuvanju i zaštiti Antarktike.
– www.nps.gov – Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država: informacije o nacionalnim parkovima u SAD-u.