Nedavno, tijekom mojeg putovanja u Hrvatsku, upoznao sam se s velikim dijelom divne povijesti, arhitekture i kulture ovog slavenskog kraja. No, dok sam razgledavao, gotovo svaki turistički vodič mi je ispričao istu priču: Hrvatska je apsolutno preplavljena turistima. Ovaj sentiment je bio potvrđen kada sam sam prošetao hrvatskim gradom Dubrovnikom. No, bilo je čudno da se ljudi koji rade u turizmu žale na stvar koja je glavna tema njihovog posla. Je li turizam postao previše?
Europa je odavno poznata kao najomiljenije odredište za mnoge diljem svijeta. Bilo da se radi o očaravajućem Rimu ili živahnom Madridu, masovni turizam je dotakao ove gradove. Od putnih zabrana uslijed pandemije Covida, taj trend se samo povećao, budući da je turizam u Italiji, jednom od omiljenih odredišta, činio gotovo 10,2% BDP-a zemlje u 2022. Iznenadujuće, međunarodna potrošnja turista u Hrvatskoj bila je najviša u Europskoj uniji (EU), pri čemu je činila gotovo 20% njihovog BDP-a.
Turizam je očito ključan za ekonomije mnogih europskih zemalja, ali domaćini koji moraju podnositi negativne vanjske učinke turizma ne slažu se s time.
U Španjolskoj, tisuće ljudi izašle su na ulice kako bi prosvjedovale protiv prekomjernog turizma na Mallorci, dragocjenom otočkom odredištu na istoku Španjolske. No, nisu sami: demonstracije su zapljusnule Europu, uključujući Nizozemsku, Grčku i mnoge druge zemlje. Po prvi put, snimke anti-turističkih prosvjeda postale su viralne na internetu, s prosvjednicima koji su masovno hodali ulicama i ponekad otvoreno napadali strance. U Barceloni, prosvjednici su kreativno koristili vodene pištolje kako bi ispaljivali na “nepoželjne” posjetitelje. To je postala teška i zastrašujuća stvarnost mnogih zemalja, odvraćajući nove turiste i time nove profitne mogućnosti.
Prema turističkim vodičima s kojima sam razgovarao, glavne pritužbe domaćina bile su da turizam podiže cijene stanovanja i ograničava moguće karijere u Hrvatskoj samo na turizam. Jedan turistički vodič je podijelila da je njezina sestra napustila zemlju nakon besplatnog obrazovanja u Hrvatskoj samo kako bi se bavila karijerom koja nije vezana uz turizam.
Nije samo njezina sestra; mnogi mladi ljudi napuštaju Hrvatsku zbog ovog problema. To nije striktno hrvatski fenomen: gospodarski giganti poput Njemačke čini se da su glavne destinacije ovih migranata iz EU.
Prekomjerni turizam postaje situacija u kojoj nema pobjednika. Dok stanovnici ne mogu podnijeti troškove turizma, posjetitelji koji traže opuštajući odmor neće moći uživati u prepunim atrakcijama. Da biste vidjeli “Posljednju večeru” Leonarda da Vincija u Milanu, ulaznice se rasprodaju tjednima unaprijed, a broj posjetitelja koji mogu gledati sliku ograničen je na 30 odjednom, najviše 15 minuta. Ista priča vrijedi i za posjetitelje koji traže restoran u mnogim europskim gradovima – redovi su dugi, kako za ulazak, tako i za izlazak bilo gdje. Još više, mnoge uske dvosmjerne ulice u gradovima prepune su automobila zaglavljenih u prometu koji jednostavno ne mogu podnijeti zahtjeve turizma.
Srećom, europski gradovi su implementirali nove politike kako bi se borili protiv prekomjernog turizma. U Veneciji, popularnom turističkom odredištu, grad je zabranio ulazak velikih kruzera u Giudecca kanal. Barcelona je uvela “turističku pristojbu” kako za noćenje tako i za posjetitelje koji dolaze brodom. No, s kaosom uzrokovanim velikim brojem posjeta tijekom ljeta 2024., čini se da ove mjere nisu dovoljne da odvrate turiste.
Nije turizam problem, već prekomjerni turizam. Kada turizam počne smetati domaćinima toliko da osjete da je jedino rješenje prosvjed – tada postaje jasno da postoji ozbiljan problem. Iako osjećam neku krivicu kao neupućeni američki putnik koji podržava taj problem, važno je prepoznati da su potrebne odgovorne turističke prakse. Bilo da se radi o posjetu manje poznatim odredištima ili poštivanju zemalja koje posjećujete, takve mjere mogu ublažiti teret popularnih turističkih odredišta koja se bore. Na taj način, turizam može postati dobitak i za posjetitelje i za domorodce.
Često postavljana pitanja:
1. Koja je uloga turizma u Hrvatskoj?
Turizam igra ključnu ulogu u hrvatskoj ekonomiji. Prema podacima, turizam čini gotovo 20% BDP-a zemlje.
2. Kakvi su negativni učinci prekomjernog turizma?
Prekomjerni turizam može uzrokovati rast cijena stanovanja, ograničenje karijernih mogućnosti samo na turizam te negativne vanjske učinke na lokalno stanovništvo.
3. Koje su mjere poduzete za borbu protiv prekomjernog turizma?
Neki europski gradovi su uveli nove politike kako bi se suočili s prekomjernim turizmom. Primjeri su Venecija, koja je zabranila ulazak velikih kruzera u Giudecca kanal, i Barcelona koja je uvela “turističku pristojbu”.
4. Zašto je važno prakticirati odgovorno turizam?
Odgovorne turističke prakse mogu pomoći u ublažavanju problema na popularnim turističkim odredištima. To uključuje posjet manje poznatim destinacijama i poštivanje zemalja koje posjećujete.
Definicije:
1. BDP (bruto domaći proizvod): Mjera ekonomske aktivnosti neke zemlje koja se odnosi na ukupnu vrijednost finalnih proizvoda i usluga koji su proizvedeni unutar jedne godine.
Sugestije za povezane linkove:
– Turistička zajednica Hrvatske
– Hrvatska turistička zajednica