Porast turista u Japanu uzrokuje probleme

Japanski restorani, trgovci i ostali poslovni ljudi tržnice Tsukiji u Tokiju vjerojatno su maštali o danima kao što su ovi, dok se svijet suočavao s pandemijom COVID. Kolone posjetitelja, s mobilnim telefonima u rukama, šeću se uskim ulicama, zastajući kako bi razgledali ručno kovan noževe i tsukemono ukiseljene povrće, te slobodno kušali zeleni čaj. Restorani privlače ručni posjetitelje štapićima roštiljanog wagyu mesa, kuhanih krakova rakova i sočnih jagoda umotanih u žvakavu rižu od mochija kao desert.

No, postoje pokazatelji da međunarodna klijentela Tsukijija nije uvijek najbolje ponašana. Natpisi na engleskom ih mole da ne jedu ispred ulaza u dućane i da ne ostavljaju smeće za sobom. Osoblje drži natpise koji podsjećaju goste gdje trebaju čekati za svoj 12-dijelni sushi ručak od 2.700 jena (£14.40). Ovdje, kao i na drugim popularnim destinacijama diljem svijeta, bujanje turizma je dvosjekli mač.

Gotovo godinu dana nakon što je Japan ukinuo sve putne restrikcije zbog pandemije, strani posjetitelji se vraćaju u velikom broju, privučeni slabom vrijednosti jena, svjetski poznatom kuhinjom i obećanjem o nevjerojatnom odmoru u zemlji koja je nekad bila smatrana turističkom zadnjom nogom.”Sve je jeftino, usluga je nevjerojatna, hrana je najbolja koju ćete ikada imati, a po cijeni koju biste platili samo djelić u Americi”, rekao je Tommy Buchheit, Amerikanac koji je prvi put posjetio Japan.

Te i druge atrakcije privukle su 25,8 milijuna stranih posjetitelja u Japan prošle godine, prema podacima imigracijskih vlasti – što je šest puta više nego 2022. godine. Ukupno su potrošili rekordnih 5,3 bilijuna jena (£28.3 milijarde), prema Japan Tourism Agency. Japanska vlada želi još više, postavivši ambiciozan cilj od 60 milijuna posjetitelja – i potrošnje od 15 bilijuna jena – do kraja desetljeća.

No, kritičari tvrde da Japan nije dovoljno pripremljen za veći broj turista, s naglaskom na veće opterećenje smještaja, javnog prijevoza i uslužnog sektora u vrijeme kada se zemlja suočava s akutnim nedostatkom radne snage.

U svojoj viziji nove “turističke nacije”, premijer Fumio Kishida rekao je da održivi turizam ovisi o dobrodošlici posjetiteljima, ali bez negativnog utjecaja na kvalitetu života lokalnog stanovništva. Prijedlozi koje je vlada iznijela prošle godine uključuju povećanje broja autobusa i taksija, podizanje cijena javnog prijevoza tijekom vrhunskih sati i otvaranje novih autobusnih linija.

Također su označene 11 “model” destinacija, uključujući ruralni istočni Hokkaido i podtropski otok Okinawa, za koje se nadaju da će privući posjetitelje izvan Tokija, Osake i Kyota, koji su zajedno činili 64% noćenja stranih posjetitelja u prvih osam mjeseci prošle godine. Naglasak će biti manje na potrošnji, a više na kulturnom uranjanju, od iskustva planinskih asketizama i zen meditacije do izrade keramike i sakea.

“Turističko onečišćenje” najviše je vidljivo u Kyotu, starom japanskom glavnom gradu, koji je dom nekih od najpoznatijih hramova i svetišta zemlje, kao i gejše u izlučkom Giona. Godine 2022. broj turista koji posjećuju Kyoto premašio je 43 milijuna – oko 30 puta više nego što grad ima stanovnika.

Peter MacIntosh, Kanađanin koji dugo živi u Japanu i organizira ture s gejšama, rekao je da stanovnici teško mogu pomiriti poremećaje koje prouzrokuju mnoštva posjetitelja s dramatičnim porastom potrošnje. “Problem je što ljudi ovdje žele najbolje od obje strane – imati mirniji život i zaraditi novac – ali situacija će se samo pogoršavati kako će dolaziti sve više ljudi. Kyoto postaje slobodna zona”, rekao je MacIntosh dodajući da grupe od čak 40 ljudi nisu neuobičajene.

Taj je bum natjerao manje poznate lokacije da se suoče s putnicima željnim društvenih medijskih sadržaja. To uključuje željeznički prijelaz u Kamakuri, jugozapadno od Tokija, koji je preplavljen obožavateljima manga stripa i animirane TV serije Slam Dunk o košarci srednje škole. Taj prijelaz, koji se pojavljuje u uvodnim titlovima animea, smatra se “svetim mjestom” među fanovima.

Neke lokalne vlasti same preuzimaju brigu o tome, zabrinute zbog toga što masovni turizam oštećuje povijesne i ekološke lokacije. Posjetitelji Itsukushima svetištu, koje je svjetska baština UNESCO-a, moraju platiti ulaz od 100 jena (53 penija), dok će se kasnije ove godine turistima koji idu na Taketomi otok naplatiti još uvijek nepoznata svota za pomoć u očuvanju besprijekornih plaža.

Od ovog ljeta, posjetitelji koji planiraju pješačiti do vrha planine Fuji, koja je također na UNESCO-ovom popisu, plaćat će 2.000 jena (£10.70), dok lokalne vlasti pokušavaju smanjiti gužve na stazama kojima je prošlo više od 5 milijuna ljudi 2019. godine.

“Japan je postao odredište koje se mora posjetiti”, rekla je Karlÿn de Bruin, koja je posjetila Tokio iz Nizozemske sa svojim ocem i bratom. “Mogu shvatiti da lokalni ljudi postanu umorni, pa se pokušavamo držati svojega. Ali može se osjetiti aura društvenih medija… ljudi se oblače i fotografiraju na određeni način jer to izgleda dobro na slikama.”

Kenichi Kondō, ribar iz Tsukijija, s osmijehom je služio pečene filete crnog bakalara gladnim prolaznicima. “Naše zarade su se povećale deseterostruko u usporedbi s prije nekoliko godina”, rekao je Kondō, čiji posao već više od 50 godina zauzima isto mjesto. “Prvo smo imali puno ljudi iz Sjeverne Amerike i Europe, ali sada su to uglavnom posjetitelji iz jugoistočne Azije, a očekujemo i mnogo kineskih posjetitelja kada slavimo njihovu novu godinu uskoro.”

Iako je pozdravio pomoć koju je turizam pružio njegovom dućanu i njegovih 10 zaposlenika, Kondō priznaje da je odlaganje smeća postao veliki problem. “Pokušavamo riješiti taj problem tako da nudimo da preuzmemo smeće ljudima ako kupe našu ribu. Ima iznimaka, ali turisti su općenito pristojno ponašani.”

Lizzie Jones, Amerikanka koja posjećuje Japan po četvrti put, bila je staložena zbog gužvi koje je naišla u Tsukiju na neuobičajeno topao veljačin dan. “To očekujete kad radite sve tipične turističke stvari… kada dođete na ovu tržnicu znate da će biti puno ljudi.”

Ali poput mnogih lokalnih stanovnika, prigovarala je zbog onih koji bacaju smeće i smetaju influenceri koji gaze po lokalnim običajima i ponašaju se kao da su na svom osobnom foto studiju.

“Mislim da je to generacijska stvar”, rekla je. “Prvi put kad sam došla ovdje, bilo je manje takvih ljudi.”

Česta pitanja (FAQ) temeljena na glavnim temama i informacijama iz članka:

P: Kakva je situacija s turizmom u Japanu?
O: Gotovo godinu dana nakon ukidanja putnih restrikcija zbog pandemije, strani posjetitelji se vraćaju u velikom broju u Japan. Prošle godine je u Japanu boravilo 25,8 milijuna stranih posjetitelja, što je šest puta više nego 2022. godine. Vlada Japana ima ambiciozan cilj privući 60 milijuna posjetitelja do kraja desetljeća.

P: Koji su glavni izazovi vezani uz turizam u Japanu?
O: Kritičari tvrde da Japan nije dovoljno pripremljen za veći broj turista, posebno u smislu smještaja, javnog prijevoza i uslužnog sektora. Također se ističe akutni nedostatak radne snage s kojim se zemlja suočava.

P: Kako japanska vlada planira riješiti ove izazove?
O: Japanska vlada je iznijela nekoliko prijedloga kako bi se nosila s povećanim brojem turista. To uključuje povećanje broja autobusa i taksija, podizanje cijena javnog prijevoza tijekom vrhunskih sati i otvaranje novih autobusnih linija. Također su označene 11 “model” destinacija koje se nadaju privući posjetitelje izvan velikih gradova poput Tokija i Kyota.

P: Koji je negativni utjecaj masovnog turizma na određene lokacije u Japanu?
O: Mnoge povijesne i ekološke lokacije u Japanu suočavaju se s “turističkim onečišćenjem” zbog porasta broja posjetitelja. Primjeri su Kyoto, koji je preplavljen turistima, i Kamakura, koji je postao popularan zbog animea. Lokalne vlasti su prisiljene poduzeti mjere zaštite kako bi sačuvale ove lokacije.

Povezane veze:
Japan.travel
Luxury Japan Travel
Japan Guide
JNTO – Japan National Tourism Organization

ByJoe Roshkovsky

Joe Roshkovsky je iskusni pisac o tehnologiji i fintechu s strašću za istraživanjem preseka inovacija i financija. Ima magistarsku diplomu iz upravljanja tehnologijom sa Univerziteta Quincy, gdje je razvio duboko razumijevanje novih tehnoloških trendova i njihovih posljedica za financijski sektor. Joe je proveo više od desetljeća u tehnološkoj industriji, radeći u Viacomu, gdje je doprinio projektima koji su integrirali napredna tehnološka rješenja u financijske usluge. Njegovi uvidi i analize su objavljivani u raznim uglednim publikacijama, čineći ga pouzdanim glasom u fintech zajednici. Joe nastavlja unapređivati rasprave o transformativnom uticaju tehnologije na financije, prosvjećujući čitatelje o tome kako ti razvojni procesi oblikuju našu ekonomiju.